U mašti sve dece sveta, pa i odraslih koji su mladi u srcu, Deda Mraz je dobroćudni dekica, duge sede brade, s naočarima na vrhu nosa, povećeg okruglog stomaka, uvek veseo, odeven u crveno odelo sa belim krznom. Širom sveta se vozi u letećim sankama u koje je upregnuto devet (izvorno osam) irvasa od kojih svaki ima svoje ime, a najpoznatiji je predvodnik Rudolf koji, zahvaljujući svom crvenom svetlećem nosu, Deda Mrazu osvetljava put u snežnoj i maglovitoj zimskoj noći. Deda Mraz obično čeka da svi zaspe, a zatim ulazi kroz dimnjak otvorenog kamina, deci spušta poklone u čarape, čizme ili ispod okićene jelke i tu dečija radost i ushićenje počinju...
Deda Mraz donosi deci poklone na Badnje veče, Božić ili na dan Svetog Nikole (u zapadnoj kulturi) ili za Novu godinu (u istočnoevropskim državama). Deda Mraz živi u svom selu daleko na severu ili čak neki misle na Severnom polu. Kao njegova domovina često se pominje zemlja Laponija (severni deo Finske). On tamo živi sa svojim patuljcima koji tokom čitave godine vredno rade proizvodeći igračke za dobru decu koje će im Deda Mraz podeliti u Novogodišnjoj ili Božićnoj noći.
Deda Mrazov lik i delo se temelji na liku Svetog Nikole i on je svakako jedna od inspiracija za Deda Mraza i njegova preteča. Priča o savremenom Deda Mrazu je varijacija holandske priče bazirane na istorijskoj ličnosti Svetom Nikoli, koji je bio poznat po svojoj darežljivosti siromašnima. Holandska priča povezuje ga sa Španijom iz koje je brodom dolazio do njihovih obala i domova. Tamo su mu pomagali robovi a jedan od njih bio je poznat kao Zvarte Piet (Crni Petar) koji je Svetom Nikoli bio isto što i vilenjaci Deda Mrazu, samo što je nevaljalu i zločestu decu Crni Petar kinjio i šibao. Sveti Nikola je delio poklone na svoj dan, ali se vremenom približio i samom Božiću. Godine 1969. Papa Pavle VI, naredio je da se Sveti Nikola izbriše iz rimokatoličkog kalendara svetaca koje bi hrišćani trebalo slaviti, ali je ipak kao svetac ostao da se slavi i danas.
Posao Deda Mraza je lep, iako nije ni malo lak. Njegov jedini cilj je da usrećuje i to mu uspešno polazi za rukom. On radi u teškim uslovima, po snegu, ledu i na velikoj hladnoći, a pomoćnici su mu, kao što smo i napomenuli - irvasi koji vuku njegove sanke pune poklona. Njegova misija traje mesec dana, a gde je tokom proleća, leta i jeseni, svi se pitaju ali niko ne zna istinu... Pravu istinu saznaćete baš na ovom mestu.
Deda Mrazov lik i delo se temelji na liku Svetog Nikole i on je svakako jedna od inspiracija za Deda Mraza i njegova preteča. Priča o savremenom Deda Mrazu je varijacija holandske priče bazirane na istorijskoj ličnosti Svetom Nikoli, koji je bio poznat po svojoj darežljivosti siromašnima. Holandska priča povezuje ga sa Španijom iz koje je brodom dolazio do njihovih obala i domova. Tamo su mu pomagali robovi a jedan od njih bio je poznat kao Zvarte Piet (Crni Petar) koji je Svetom Nikoli bio isto što i vilenjaci Deda Mrazu, samo što je nevaljalu i zločestu decu Crni Petar kinjio i šibao. Sveti Nikola je delio poklone na svoj dan, ali se vremenom približio i samom Božiću. Godine 1969. Papa Pavle VI, naredio je da se Sveti Nikola izbriše iz rimokatoličkog kalendara svetaca koje bi hrišćani trebalo slaviti, ali je ipak kao svetac ostao da se slavi i danas.
Posao Deda Mraza je lep, iako nije ni malo lak. Njegov jedini cilj je da usrećuje i to mu uspešno polazi za rukom. On radi u teškim uslovima, po snegu, ledu i na velikoj hladnoći, a pomoćnici su mu, kao što smo i napomenuli - irvasi koji vuku njegove sanke pune poklona. Njegova misija traje mesec dana, a gde je tokom proleća, leta i jeseni, svi se pitaju ali niko ne zna istinu... Pravu istinu saznaćete baš na ovom mestu.
Iako je star on je na neki način čuvar tajne večnosti i neprolaznosti. Širi radost i dobro raspoloženje, važi za osobu koja se stalno zabavlja i svakako ne zaboravlja. Deda Mraz je poliglota jer komunicira širom sveta sa decom svih rasa i nacija. Jedan jedini... Deda Mraz.
Verzije Deda Mrazovog imena variraju među različitim kulturama, religijama i narodima. Deda Mraz u mnogim zemljama i krajevima sveta ima još mnogo imena:
Joulupukki (Finska), Jultomten (Švedska), Julemanden (Danska), Julenissen
(Norveška), Kerstman (Holandija), Weihnachtsmann (Nemačka), Babbo Natale
(Italija), Père Noël (Francuska), Papá Noel (Španija), Mikulás (Mađarska),
Moș Crăciun (Rumunija), Božiček (Slovenijja), Djed Božićnjak (Hrvatska),
Дядо Коледа (Bugarska).
Verzije Deda Mrazovog imena variraju među različitim kulturama, religijama i narodima. Deda Mraz u mnogim zemljama i krajevima sveta ima još mnogo imena:
Joulupukki (Finska), Jultomten (Švedska), Julemanden (Danska), Julenissen
(Norveška), Kerstman (Holandija), Weihnachtsmann (Nemačka), Babbo Natale
(Italija), Père Noël (Francuska), Papá Noel (Španija), Mikulás (Mađarska),
Moș Crăciun (Rumunija), Božiček (Slovenijja), Djed Božićnjak (Hrvatska),
Дядо Коледа (Bugarska).
Tradicija današnjeg Deda Mraza vezuje se čak za germansko pagansko verovanje u boga Odina, koji je jahao letećeg konja sa osam nogu - Slepnira, a čija su današnja paralela čuveni Deda Mrazovi irvasi. Deca bi ostavila svoje čizme napunjene šargarepama, slamom ili šećerom kod dimnjaka da ih pojede Slepnir.
Odin bi zatim nagradio ljubaznost te dece, zamenivši hranu za Slepnira poklonima ili slatkišima. Ovaj običaj opstao je u Nemačkoj, Belgiji i Holandiji posle prihvatanja hrišćanstva i postao je povezan sa Svetim Nikolom, a može se i danas videti kako deca u nekim kućama ostavljaju čarape pokraj dimnjaka. Ovaj običaj je došao u Sjedinjene Države kroz holandsku koloniju Novi Amsterdam, pre britanskog osvajanja u 17. veku u evoluirao je u kačenje čarapa na kamin.
Odin bi zatim nagradio ljubaznost te dece, zamenivši hranu za Slepnira poklonima ili slatkišima. Ovaj običaj opstao je u Nemačkoj, Belgiji i Holandiji posle prihvatanja hrišćanstva i postao je povezan sa Svetim Nikolom, a može se i danas videti kako deca u nekim kućama ostavljaju čarape pokraj dimnjaka. Ovaj običaj je došao u Sjedinjene Države kroz holandsku koloniju Novi Amsterdam, pre britanskog osvajanja u 17. veku u evoluirao je u kačenje čarapa na kamin.
U većini zapadnoevropskih zemalja, lik Deda Mraza vezuje se za Božić (Father Christmas) a u manjem delu za Svetog Nikolu (Svjati Nikolaj, Saint Nicolas, Sant Nikolaus). U istočnoj Evropi uglavnom se vezuje za Novu Godinu. Deda Mraz se i kod nas nekada (pre drugog svetskog rata) primarno vezivao za Božić i bio je čuven kao Božić Bata, ali je dolaskom komunizma i ateizma prihvaćen istočnjački model.